restoran podgoricatravel agency budvamontenegro car hiredostava hrane podgoricaulcinj privatni smestaj
PDF Export
hidroelektrana_nova_767938546.jpg

Nedovoljno učešće javnosti u procesima donošenja odluka i nezadovoljavajući kvalitet procjena uticaja na životnu sredinu dovelo do brojnih problema

Kako bi građani imali jasan pregled kada su u pitanju mHE mora se znati da je do sada odobreno skoro 60 projekata mHE kako putem sprovedenih tenderskih procedura tako i putem procedure energetske dozvole za mHE do 1 MW istalisane snage. Ukupno instalisana snaga odobrenih mHE  je preko 100 MW a planirna godišnja proizvodnja iznosi preko 300 GWh. Mišljena smo da se svi možemo složiti da je a uzimajući obzir veličinu naše zemlje ovo jedan značajan broj energetskih projekata.

Problemi koji su proistekli iz neodrživog planiranja mHE su brojni a poslednjih mjeseci  oni najznačajniji su isplivali na površinu. Svjedoci smo protesta i reagovanja lokalnog stanovištva u čijim selima ili zajednicama se grade ovi energetski projekti. Stanovništvo se u prvom redu žali na nesavjesne koncesionare koji devastiru rijeke, puteve, ostaju bez vode koja im je neophodna za vodosnabdijevanje i navodanjavanje a svi znamo da ti ljudi u većini slučajeva žive od poljoprivrede pa im oduzeta voda prijeti njihovoj egzistenciji.

Ključni problem odnosno propust koji je napravljen od strane Ministarstva ekonomije kao nadležnog organa za  planiranje i dodjelu koncesija je neadekvatno informisanje javnosti tj. lokalnog stanovništva o kojem govorimo. Učešće javnosti i konsultacije su uglavnom sprovodjene u okviru zakonskog minimuma  a napori da se primijene različite konsultativne metode i omogući kontinuirano uključivanje i kvalitetna razmjena informacija, ideja i rješenja su prije izuzetak nego pravilo. Još u fazi planiranja dodjele koncesija bilo je potrebno uspostaviti participativne procese, uključujući angažovanje lokalnog stanovništva, koje će vjerovatno najviše biti ugroženo uticajem izgradnje. S obzirom da  izgradnjom mHE neminovno dolazi do određenog narušavanja pejzažne, ekološke i memorijalne vrijednosti, mišljena smo da je lokalno stanovništvo trebalo imati mnogo značajniju ulogu u procesu planiranja kao i odlučivanja o izgradnji malih hidroelektrana kako bi male hidroelektrane bile održive i korisne kako za državu i koncesionare tako i za lokalno stanovništvo svih opština u kojima se planira izgradnja malih hidroelektrana.  NVO Green Home je na javnim raspravama zahtijevala od Ministarstva ekonomije da uključi lokalno stanovništvo u procese planiranja međutim očito je da donosioci odluka nijesu imali sluha. Ovo je zasigurno, između brojnih drugih, jedan od najvećih propusta koji je doveo do ovakve situacije koje danas imamo.

Izgradnjom mHE dolazi i do promjena ili narušavanja stanja životne sredine. Ovo se javlja kao posljedica rada nesavjesnih koncesionara, loših Elaborata procjene uticaja i jednako lošeg sprovođenja mjera za sprečavanje i otklanjnje negativnih uticaja kao i lošeg nadzora od strane nadležne inspekcije. Politička posvećenost zaštiti životne sredine je jako visoka na „papiru“ dok je bitno drugačije stanje u praksi.

Kvalitet sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu je na nezadovoljavajućem nivou dok se procedure više sprovode kako bi se zadovoljila forma nego da bi se suštinski sagledali problemi i utvrdila rješenja koja garantuju najbolje ishode po životnu sredinu. Glavna slabost projektnih procjena je uopšteno prikazivanje početnog stanja, prezentovanje irelevantnih podataka koji nisu fokusirani na područje projekta. Ovo je posljedica slabih baza podataka dok obaveza prikupljanja dodatnih podataka da bi se osigurala pouzdana procjena, zakonima nije propisana. Ovo otežava procjenu uticaja na životnu sredinu a sa tim u vezi i kasnije definisanje mjera za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja koje su u najvećem broju slučajeva opšteg karaktera, nijesu prikladne ili im se ne poklanja dovoljno pažnje.

Takođe, učešće javnosti u projektnoj procjeni uticaja u Crnoj Gori je još uvijek daleko od ishoda koji su projektovani EIA Direktivom. Javne rasprave često karakterišu nerazumijevanje i nepovjerenje, veoma udaljeni stavovi i konfrotacije.

Nadalje, kapaciteti profesionalnih kompanija koje su zadužene za pripremu elaborata o procjeni uticaja su nedovoljni a u odsustvu adekvatnih stimulativnih mehanizama za unaprjeđenje rada nerijetko prevladavaju pragmatični pristupi i nastojanje da se ispoštuje samo minimum zahtjeva u izradi elaborata uz što manje angažovanje resursa firme.

Gotovo je apsurdno da se strateška procjena uticaja ne  primjenjuje na planove davanja koncesija odnosno koncesione akte za eksploataciju voda i šuma. Aktuelna je stihijska izgradnja malih hidroelektrana u Crnoj Gori dok kumulativni uticaji ovih projekata na životnu sredinu nijesu procijenjeni na adekvatan način.

Ovih dana svjedoci smo uticaja klimatskih promjena na naše rijeke, vladaju velike suše a bilježe se rekordno niski vodostaji. U elaboratima uticaji klimatskih promjena na riječno bogatstvo Crne Gore se u većini slučajeva ne analiziraju na adekvatan način odnosno analiziraju se na način kako bi se samo ispoštovala forma a ne suštinski sagledali i predvidjeli mogući problemi. Ovim problemima koji su sve evidentniji treba se posvetiti posebna pažnja i kreirati kvalitetna strategija sa svim neophodnim mjerama adaptacije i mitigacije. Ključno je da se pri razvoju privrede moraju razmatrati ovi problemi jer će uticaji biti značajni za stanovništvo a i za same privrednike sa druge strane.