restoran podgoricatravel agency budvamontenegro car hiredostava hrane podgoricaulcinj privatni smestaj
PDF Export
slika_za_2806.png

Obećanja za rast zaposlenosti u sektoru uglja u jugoistočnoj Evropi daleko su od stvarnosti

Podgorica, 28. jun, 2018. - Zagovornici uglja ističu da će se u jugoistočnoj Evropi stvoriti ili održati skoro 30.000 radnih mjesta ako se izgrade novi pogoni na ugalj. U novoj analizi objavljenoj od strane Bankvatch-a procjenjuje se da će biti izgubljeno više od 5.000 radnih mjesta.

 

U nekoliko država Jugoistočne Evrope planirana je izgradnja novih termoelektrana na ugalj. Po tome se ove države razlikuju od većine država članica Evropske unije, koje ne planiraju gradnju termoelektrana na ugalj zbog njihovog nepovoljnog uticaja na klimu i zdravlje, kao i zbog njihove  ekonomske neodrživosti.

 

U ovoj analizi koja obuhvata osam zemalja jugoistočne Evrope, CEE Bankvatch Netvork nalazi da je tvrdnja da će industrija uglja stvoriti ili zadržati desetine hiljada radnih mjesta u regionu - ključni argument koji se koristi za opravdanje izgradnje novih jedinica uglja ili produženje života neprofitabilnih zagađivača, u velikoj mjeri pretjerana.

 

“Dok zagovornici uglja  tvrde da će se održati 10.030 radnih mjesta i napraviti 17.600 novih radnih mjesta, vjerovatnije je smanjenje radnih mjesta za oko 5.170”. Istovremeno, prekomjerni broj zaposlenih u rudnicima uglja u regionu vidno će se smanjiti bez obzira na to da li će  se graditi nove tetmoelektrana. Vlade u regionu koje se pretvaraju da se industrija uglja može držati u životu samo obmanjuju ljude. Industrija umire, a obećanja otvaranja novih radnih mjesta čuvaju radnike i zajednice zarobljene u izmjenjenoj stvarnosti . U međuvremenu, zapošljavanje u obnovljivim izvorima je dostiglo 1,5 miliona u EU a i dalje raste”, naglašavaju koautorke ove studije Pippa Galop I Ioana Cuita.

 

Svjetska banka je još 2004. upozorilada je trenutna stopa zaposlenosti u industriji uglja Jugoistočne Evrope neodrživa. To ne znači da bi upotreba fosilnih goriva trebala preko noći da prestane. Vlade i kompanije bi trebalo da sprovedu kontrolisano smanjenje industrije fosilnih goriva i da radnicima i lokalnim zajednicama koje se oslanjaju na ugalj obezbjede pravednu tranziciju.

 

Strože zakonodavstvo u vezi sa zagađenjem životne sredine i različiti vidovi naknade za emisije CO2, zajedno sa ubrzanim padom cijena proizvodnje struje iz solarne energije i energije vjetra, doprinose tome da ugalj više nije ekonomičan izvor energije.

 

Međunarodna organizacija rada je 2015. godine usvojila principe pravedne tranzicije na niskougljeničnu ekonomiju. Rastuća globalna svijest o potrebi za promjenom tek sada počinje da dopire i do JugoistočneEvrope. Dosad, nijedna država iz regiona Jugoistočne Evrope nije pripremila adekvatan plan za pravednu transformaciju privrede u svojim rudarskim oblastima.

 

Ovo nije proces koji će se desiti za pedeset godina, već proces koji je uveliko počeo i za koji postoji opasnost da umjesto isplanirane tranzicije poprimi oblik nekontrolisanog ekonomskog opadanja. Gradovi poput Pljevalja i nekih drugih gradova u okruženju već su izloženi neželjenim posljedicama svoje pretjerane zavisnosti od uglja. Međutim, rješenje ne leži u većoj proizvodnji uglja, već u energetskoj transformaciji i diversifikaciji.

 

Veliki broj zemalja EU već je najavilo zatvaranje svih postrojenja na ugalj u svojim zemljama. Njemačka, najveći korisnik uglja, krajnji rok za napuštanje uglja saopštiće sljedeće godine.

 

Više informacija na: diana.cavor@greenhome.co.me