PDF Export
slika_02_20_07_16_49.jpg

Vlada da odustane od izgradnje hidroelektrana na Morači

Podgorica, 21.02.2019.- Vlada Crne Gore treba da odustane od izgradnje hidroelektrana (HE) na Morači, zbog devastacijskog djelovanja u prirodi i stanovništvu, a potrebno je više ulagati u vjetroelektrane, solarne elektrane i u druge vidove energije, koji nose manje štete životnoj sredini.

To je saopšteno na pripremnom sastanku za Ministarsku konferenciju o tranziciji ka održivoj energiji na Zapadnom Balkanu, koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) Green Home.


Izvršna direktorica NVO Green Home, Nataša Kovačević, istakla je da ta organizacija podržava razvoj novih obnovljivih izbora energije, ali da oni treba da idu dalje od hidroeneregetskih projekata.

 

„Ta promocija HE kao obnovljivih izvora energije više ne pije vodu, posebno u situaciji gdje imamo jedinstvene slobodnotekuće rijeke, sa kristalno čistom vodom, sa svim prirodnim kuriozitetima koje nose i sa veoma vrijednim biodiverzitetom“, istakla je Kovačević.

 

Da je projekat izgradnje četiri HE na Morači neisplativ pokazuje to što se, kako je kazala,u 2011. godini niko od prekvalifikovanih ponuđača nije pojavio na tenderu.

 

„Od 16 varijantnih rješenja, koja su rađena, nijedno nije moglo da bude isplativo bez prevođenja rijeke Tare u Moraču. Dakle, riječ je o teškoj povredi Konvencije o vodama i drugih bitnih konvencija“, rekla je Kovačević.

 

Ona je istakla da se ne može mijenjati status rijeka, ako su one već u dobrom stanju i kao takve moraju da se očuvaju osim kada je, kako je pojasnila, u pitanju najveći državni interes i ako ne postoje drugi energetski izvori koji bi mogli da se stave u funkciju.

 

„Mi želimo pozvati Vladu Crne Gore da jednostavno isključi HE na Morači iz daljeg planiranja energetike i u smislu obnovljivih izvora energije, jer one svakako niti spadaju u zelenu energiju, niti mogu da ispoštuju neophodne principe. Nisu mogli doći do konkretnog održivog rezultata, već je na više frontova dokazano da su ovi projekti neisplativi i neprihvatljivi. Pozivamo da se više ne razgovara o tom pitanju i da se ono zatvori“, ukazala je Kovačević.

 

Prema njenim riječima, u Crnoj Gori i u regionu mora više da se radi na diverzifikaciji, odnosno raznovrsnosti energetskih izvora i da se više ulaže u vjetroelektrane, solarne elektrane i u druge vidove energije, koji nose manje štete životnoj sredini.

 

„Kada je riječ o malim HE, to su projekti koji su se već pokazali na terenu i koji su donijeli ogromne devastacije za životnu sredinu, a sa druge strane, u našem sistemu nisu donijele previše“, objasnila je Kovačević.

 

Ona je, govoreći o preporukama, kazala da dinamika čiste energetske tranzicije nije na zadovoljavajućem nivou, ocijenjujući da je potrebno mnogo ozbiljnije planiranje, „uzimajući u obzir sve izazove koji stoje na ovom putu, uključujući nedostatak znanja i valjanih kapaciteta“.

 

„U cilju dekarbonizacija energetike, novi investicioni projekti moraju uključiti različite energetske izvore i isključiti zasterjele i neodržive projekte hidroelektrana, koji nisu u skladu sa evropskim smjernicama o hidroenergiji, zaštiti prirode, prekograničnim uticajima, kvalitetu voda, kao i međunarodnim konvencijama“, istakla je Kovačević.

 

Prema njenim riječima, pozdravlja se sanacija i poboljšanje energetske efikasnosti na postojećim hidroenergetskim objektima, ali se, kako je ukazala, zahtjeva obustavljanje izgradnje HE u zaštićenim područjima bilo kojeg međunarodnog i nacionalnog stepena zaštite, „obuhvatajući buduća Natura 2000 područija, rezervate prirode, važna ptičija staništa, kao i riječnih sistema vezanih za njih“.

 

„Potrebno je obustaviti dalji razvoj malih HE zbog devastacijskog djelovanja u prirodi i stanovništvu, a najmanjih ekonomskih koristi. Potrebno je i ulagati u energetsku efikasnost na svim nivoima društva“, navela je Kovačević.

 

Izvršna direktorica Centra za zaštitu i istraživanje ptica, Jovana Janjušević, rekla je da se izgradnjom brana na Morači neće ugroziti jedna Natura 2000 područja nego tri Natura 2000 područja.

 

„Ekspertski tim je prepoznao tri područja, a to su kanjon Morače sa Malom Rijekom i Mrtvicom. Drugi dio je Morača od kanjona do jezera, a treće Natura 2000 područje je Skadarsko jezero“, navela je Janjušević.

 

Ona smatra da je u kontekstu planova koje Vlada donosi jako važno znati da „mi ne raspolažemo adekvatnim podacima“.

 

Janjušević je istakla da kanjon Morače trpi pritiske čovjekovih djelatnosti, iako se to tako dobro ne vidi.

 

„Uglavnom se za nestanak nekih vrsta, misli da se dešava negdje u Africi ili u Kini, Americi, ali se nestanak vrsta dešava i u Crnoj Gori, takođe. I to kanjon Morače može da posvjedoči, jer je zbog indirektnih postupaka kao što su trovanje vukova i lisica, nestale najbrojnije kolonije bjeloglavih supova i bijelih kanja zauvijek sa teritorije Crne Gore. Takođe, sa sistematskim i namjernim trovanjima izgubili smo krškog i sivog sokola“, kazala je Janjušević.

 

Svaka buduća radnja čovjeka koja bi se odnosila na kanjon Morače, kako smatra, mora da bude uzeta sa dužnom pažnjom.

 

Ihtiolog i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu (Biologija), Danilo Mrdak, rekao je da hidroenergija nije zelena energija i da u njoj nema ništa zeleno.

 

„Jedino ako razmišljate u smislu emisije ugljendioksida, onda možemo da razmišljamo o zelenom. Ja u tu priču o ugljendioksidu, kao o glavnom i osnovnom problemu čovječanstva, baš ne vjerujem“, rekao je Mrdak.

 

On je istakao da Crna Gora mora precizno, pametno i oprezno planirati šta i kako dalje.

 

„Crna Gora je zadovoljila standard i nema potrebe za izgradnjom ama baš nijednog energetskog objekta, a ako je želja da neko zaradi novac na našim resursima, a da 600 hiljada nas budemo ponovo nečiji žiranti, e to je već drugi par cipela“, naveo je Mrdak.

 

Ako neki projekat, kako je rekao, ne može da pomogne podizanju opšteg ekonomskog boljitka, onda on, kako smatra, nije dobar za Crnu Goru.

 

„On je možda dobar za neke pojedince, ali za nas kao građane, stvarno nije dobar. Veliki problem u Crnoj Gori je neznanje, neobrazovanje i nerazumijevanje stvari. Za ovakve stvari je potreban sebičan stav. Da vidimo šta nama u našoj kući odgovara, šta želimo da uradimo. Ne smijemo da budemo slijepi sljedbenici svega, već treba da razmišljamo na duže staze i da poradimo na obrazovanju“, rekao je Mrdak.

 

Koordinatorka za istraživanja u NVO MANS, Ines Mrdović, rekla je da Vlada Crne Gore godinama nikoga ne pita koji je model energetskog razvoja najbolji za državu i njene građane.

 

„Domaćim, privilegovanim pojedincima je omogućeno da grade male HE i vjetroelektarne i to po privilegovanim uslovima. Tako da smo mi građani, odnosno potrošači, vrlo brzo postali taoci takve neodgovorne i pogrešne politike“, kazala je Mrdović.

 

Ona je rekla da NVO MANS traži od Vlade da nađe model i da zaštiti građane, da raskine štetne ugovore za male HE, kao i da za budući energetski razvoj u zemlji uključi sve zainteresovane subjekte.

 

„Mora se jasno utvrditi koji su to energetski projekti, koji su i ekološki i ekonomski opravdani i da li ih treba graditi“, rekla je Mrdović.

 

Projektni službenik u Svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode (WWF) Adria, Milija Čabarkapa, smatra da zabrinjava netransparentni način implementacije procedure oko izgradnje HE na Morači što, kako je objasnio, dokazuje činjenica da je Ministarstvo ekonomije svu dokumentaciju vezanu za taj projekat proglasilo internom tajnom.

 

„Svi znamo da je rano uključivanje zainteresovanih strana u procese donošenja odluka ključna osnova za održivost nekog projekta. Ukoliko bi došlo do izgradnje HE na Morači, imali bi značajne negativne uticaje na staništa, promjene prirodnog hidrološkog režima, itd.“, objasnio je Čabarkapa.

 

On smatra da se kanjon Morače mora valorizovati na drugačiji način, na način koji će obezbijediti dobro za lokalno stanovništvo i državu.

 

„Cilj je da se sačuvaju prirodne i kulturne vrijednosti toga područja. Crnogorska Vlada i vlade u regionu moraju konačno prestati da promovišu hidroenergiju kao nužno održivi izvor energije i zeleni izvor energije. Hiroenergija spada u grupu obnovljivih izvora energije, ali nije nužno zeleni izvor, zbog brojnih negativnih uticaja, koji se mogu javiti na životnu sredinu i stanovništvo“, objasnio je Čabarkapa.

 

Vlade, kako je rekao, moraju spriječiti izgradnju HE u zaštićenim područjima, moraju više ulagati u energetsku efikasnost i moraju se okrenuti ka rehabilitaciji postojećih hidroenergetskih objekata.

 

Čabarkapa je rekao da je ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora energije oko 70 odsto.

 

„To je ono što dolazi iz obnovljivih izbora energije, a misli se na HE. Imamo nekih 30 procenata koji dolaze iz termoelektarne. Ali naš nacionalni cilj je 33 procenta, a to je udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji, gdje se ubraja i grijanje. Tako da je i taj cilj dostignut i on je prešao 33 odsto, ali čekamo zvaničnu informaciju od Ministarstva ekonomije“, naveo je Čabarkapa.

 

Koordinatorka za istraživanja u Bankwatchu, Pippa Galop, ukazala je da je osnovno pitanje „šta mi planiramo u budućnosti i koliko energije nam je potrebno“.

 

„Mislim da političari imaju tu viziju, rast zauvijek, rast potrošnje i proizvodnje energije. Ne samo da to ne može zauvijek trajati, nego nema ni potrebe. Neophodno je dodatno istraživanje kako možemo povećati standard života, a da se troši manje energije“, kazala je Galop.

 

Ona smatra da je potrebno raditi na tome da se smanji ambicija izgradnje novih objekata.

 

„Važno je da znamo koliko nam je stvarno potrebno struje i kako to možemo zadovoljiti. Udio HE u većini zemalja u regionu je već jako visok, tako da te postojeće elektrane sa jedne strane mogu da imaju pozitivnu ulogu u balansiranju sistema, ali sa druge strane visoki udio HE može biti problem zbog klimatskih promjena i nepredvidivosti proizvodnje“, objasnila je Galop.

 

Viša savjetnica za ekološke politike, The Nature Conservancy, Dragana Mileusnić, pojasnila je da u Americi koja, „nije ekološki šampion“, postoji pravni akt za zaštitu rijeka.

 

„On podrazumijeva aktivnu zaštitu rijeka, zakonskim putem. Ovo je inicijativa koja bi za Crnu Goru i region mogla da bude korisna“, kazala je Mileusnić.

 

Budućnost, kako smatra, jeste u obnovljivim izvorima energije.

 

„Ali postoje i drugi obnovljivi izvori, osim hidroenergije i postoje načini kako da se oni pametno i održivo iskoriste. Postoje mnogobrojne studije koje govore o potencijalima Crne Gore u pogledu obnovljivih izvora energije. Znamo da energije Sunca i vjetra mogu mnogo više da se iskoriste. Treba da shvatimo šta imamo i da zaštitimo rijeke, koje su najznačajnije i da se fokusiramo na druge obnovljive izvore energije“, objasnila je Mileusnić.

 

Preuzeto sa: PR Centar