PDF Export
slika_02_18_08_37_39.jpg

Pravedna tranzicija za razvoj održivih ekonomija i novih radnih mjesta

Pljevlja PR pres servis – Opština Pljevlja će doprinijeti pravednoj tranziciji u energetskom sektoru na lokalnom nivou i podržati sve aktivnosti u stvaranju održive budućnosti za dobrobit svih građana, saopšteno je na okruglom stolu nevladine organizacije Green Home.

 

Okrugli sto, na kojem je predstavljena „Analiza o pravednoj tranziciji u energetskom sektoru u Pljevljima”, organizovan je u saradnji sa Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora – MANS u Pljevljima.

 

Predstavnica NVO Green Home Sanja Orlandić, kazala je da istraživanja iz 2019. godine pokazuju da je udio čiste energije u zemljama Evropske unije (EU) porastao na 34,6 odsto, pojašnjavajući da je sve to uticalo na smanjenje emisija ugljen dioksida u odnosu na prethodnu godinu za 12 odsto.

 

„Sa aspekta zaštite životne sredine i energetike ovo je izuzetno važno. Međutim, pri planiranju energetskih politika mora se voditi računa i o drugim aspektima, a tu su prije svega ključni socijalni aspekti, pogotovo za našu zemlju“, rekla je Orlandić.

 

Ona je pojasnila da pravedna tranzicija podrazumijeva niz socijalnih mehanizama koji su neophodni za zaštitu radnika i radnih mjesta tokom procesa energetske tranzicije, kada se ekonomija mijenja iz neodrživog ka održivom modelu.

 

„Ono što je važno za ovaj koncept je da nijedna od zemalja ne zaostaje u pravednoj energetskoj tranziciji. Pravedna tranzicija vodi se sloganom “Ne ostavimo nikog iza“, što znači, takođe, da se osiguraju radna mjesta, odnosno zaposlenje i prekvalifikacija radnika, pogotovo u mjestima koja zavise od rudnika i termoelektrana kao što je to slučaj i sa Pljevljima“, navela je Orlandić.

 

Ona je ocijenila da je u procesu pravedne tranzicije jako važno učešće svih zainteresovanih strana, navodeći da nevladine organizacije mogu pomoći u cijelom tom procesu.

 

“Pitanje pravedne energetske tranzicije uključeno je u važne međunarodne sporazume koje smo kao država potpisali, a među njima je jedan od najvažnijih, a tiče se klimatskih promjena - Pariski sporazum“, Shodno tome, EU trenutno razvija Zeleni plan za Zapadni Balkan iz kojeg će se ubuduće odvajati i dio sredstva za energetsku tranziciju u Crnoj Gori“, kazala je Orlandić.

 

Potpredsjednik Opštine Pljevlja, Mervan Avdović, kazao je da je u pljevaljskom energetskom lancu (Rudnik i Termoelektrana) nekada bilo uposleno oko 2,5 hiljada radnika.

 

„Primjenom savremenih naučnih dostignuća, kako u tehničkom, tako i upravljačkom smislu i kadrovskom sektoru, pljevaljska energetika je trenutno na nivou oko hiljadu radnika direktno i indirektno zaposlenih“, kazao je Avdović.

 

On je ocijenio da bi se uticaj eventualnog zatvaranja termoenergetskog sektora loše odrazio na samu lokalnu zajednicu, „više nego na same zaposlene“.

 

„U ovoj godini se očekuju nova 2,5 miliona od eko takse, po prinicipu da zagaživač plaća, koja će se isključivo koristiti za poboljšanje ekologije i očuvanje životne sredine u Pljevljima“, istakao je Avdović.

 

Energetska nezavisnost Crne Gore, sa radom Rudnika i Termoelektrane, ima, kako je ocijenio, poseban kvalitet na državnom nivou. Prihodi državnog budžeta od rada Rudnika i Termoelektrane po raznim osnovama su na zavidnom nivou“, te smatra da je za projekat pravedne tranzicije u Pljevljima još rano, „obzirom na sve navedene okolnosti“.

 

„Moguće je i da griješim. Međutim, analiza mogućnosti zapošljavanja radnika u pravednoj tranziciji može da osvijetli neku poslovnu ideju ili više njih, koje se mogu primjeniti koliko još danas, bez čekanja na zatvaranje Rudnika i Termoelektrane. Sa svim efektima koje nosi neka uspješna ideja – od otvaranja novih radnih mjesta pa nadalje“, naveo je Avdović.

 

On je kazao da podržava prijedlog institucija EU koji se odnosi na Fond za pravednu tranziciju, pod uslovom da će, kako je naveo, on biti isključivo iskorišten za podršku lokalnih zajednica, razvoj održivih ekonomskih aktivnosti i otvaranje radnih mjesta.

 

„Opština Pljevlja će dati svoj doprinos pravednoj tranziciji na lokalnom nivou i podržati sve aktivnosti u stvaranju održive budućnosti za dobrobit svih građana“, poručio je Avdović.

 

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nikola Vujović, smatra da pravednu energetsku tranziciju Crna Gora, kao i njeni idejni tvorci, mora posmatrati kao novu strategiju ekonomskog rasta i razvoja.

 

„Planirati budućnost razvoja ekonomije ili bilo kojeg od sektora energetike na bazi uvoza je nešto što ne može biti legitimna opcija iz najmanje dva razloga. Prvi je zbog trgovinskog deficita koji bismo u tom slučaju imali kao zemlja, a drugi je nepoštovanje principa održivog razvoja. Ne može biti ekološka država koja troši energiju, koju neko drugi proizvodi, pogotovo ako taj drugi negdje zagađuje nešto drugo. Moramo da proizvodimo energiju za sopstvene potrebe i da to radimo na održiv način“, istakao je Vujović.

 

On je rekao da se stvaraju pretpostavke da se u toku ove godine donese nova energetska politiku kao i Nacionalni energetski klimatski plan koji će biti donijet umjesto dosadašnje Strategije razvoja energetike.

 

„Na taj način, prvi put u skladu sa evropskom praksom, dalji razvoj energetike neće biti posmatran isključivo iz energetskog ugla već će energetika i zaštita životne sredine biti ravnopravno tretirane“, rekao je Vujović.

 

Vujović je odgovarajući na pitanje učesnika okruglog stola kakvi su planovi za Hidroelektrane na Komarnici kazao da je Elektroprivreda Crne Gore već preuzela određene aktivnosti kad je u pitanju HE Komarnica.

 

„To podrazumijeva izradu idejnog projekta i elaborat uticaja na životnu sredinu, kao osnovnih pretpostavki za dalju izradu tehničke dokumentacije. Na bazi tih dokumenata, EPCG će u toku ove godine donijeti odluku o načinu realizacije tog projekat.“, rekao je Vujović.

 

Na pitanje učesnika rasprave na koji način će biti iskorićena sredstva od eko takse, Avdović je rekao da će novac isključivo da se koristi za ekologiju i za rješavanje svih ekoloških problema.

 

On je kazao da će dio sredstava biti preusmjeren i na izolaciju stambenih objekata, navodeći da imaju raspisan tender za pet zgrada, kojim je predviđena zamjena stolarije, bravarije i postavljanje termoizolacije, čime se toplotni gubici mogu da se smanje do 50 odsto

 

Odgovarajući na pitanje šta planiraju da urade za širi dio grada kad je u pitanju toplifikacija, Avdović je rekao da će projektom toplifikacije pokušati da primjene iskustva iz Tuzle, gdje je opštinskom odlukom zabranjeno loženje, navodeći da je plan da se komplet Pljevlja pokriju toplifikacijom.

 

Predstavnik CEKOR-a, Srbija Zvezdan Kalmar, kazao je predstavljajući Analizu o pravdenoj tranziciji u energetskom sektoru u Pljevljima, da su u tom dokumentu pokušali da daju odgovor na to šta znači zelena tranzicija za cijelo društvo i ekonomiju u Pljevljima, kao i za Crnu Goru kad je u pitanju proizvodnja energije.

 

"U tom kontekstu smo došli do toga da osim uglja postoje i drugi prirodni resursi koji su izuzetno značajni za državu, ali isto tako za lokalnu samoupravu, a to su da je potrebno da se pospješi poljoprivreda kao faktor zadržavanja građana na selu, ali isto tako kao značajan faktor -pospješivanje šumarstva“, naveo je Kalmar.

 

On je rekao da kao jednu od mjera predlažu Fond za energetsku efikasnost, kojeg uspostavlja Vlada kroz zakone, ili opština kroz pravni akt, pojašnjavajući da taj Fond pomaže građanima da urade projekte energetske efikasnosti.

 

„Pored toga, Fond za energetsku efikasnost bio bi multifunkcionalna institucija koja zapošljava mlade kadrove“, naveo je Kalmar.

 

On je kazao da i kao jednu od mjera predlažu Agrarni fond za podršku poljoprivrednim investicijama..

 

„Mi smo čuli da Pljevlja imaju lijep fond za poljoprivredu. Međutim, jasno je da određeno usmjeravanje tih sredstava nema konsekvencu da zadržava poljoprivrednike na selu“, rekao je Kolmar.

 

On smatra da će u zelenoj tranziciji Pljevalja biti važan razvoj saobraćaja - i da se taj grad poveže magistralnim putem sa Bijelim Poljem ili autoputem i sa Prijepoljem.

 

„Jako je bitno da se saobraćajna mreža pospješi, da se modernizuje, da se omogući u teškim, izazovnim uslovima dospjevanje do grada. Sasvim je jasno da je to jedan od razloga zašto ljudi ne mogu da ostanu u okolnim selima“, naveo je Kalmar.

 

On je ocijenio da je poljoprivreda bitna „jer će ona da omogući da se živi na selima i stvoriće radnu snagu za sektor šumarstva“, navodeći da šumarstvo u integralnom pristupu energetske tranzicije ima veliki potencijal u Pljevljima.

 

Kalmar je ukazao da Pljevlja imaju jednu od najvećih baza drveta u Crnoj Gori, navodeći da je to bitno zbog razvoja drvne industrije.

 

To bi uslovilo veću zaposlenost, održive plate koje bi Pljevlja dala, da bi se mladi mogli vraćati i vidjeti perspektivu kako na selu tako i manje zagađenim Pljevljima koja bi izolovala svoje objekte,uticala na smanjenje utroška energenta i obezbijedila bolji kvalitet vazduha i zdravu sredinu za život.

 

Okrugli sto je održan u okviru projekta Aktivni građani za bolju Crnu Goru ka vladavini prava i održivom razvoju Crne Gore kojeg finansira Evropska komisija.