restoran podgoricatravel agency budvamontenegro car hiredostava hrane podgoricaulcinj privatni smestaj
PDF Export
553d5b1c_776c_41ee_a4a4_43ce5c338451_2704natasakovacevic_previeworg.jpg

Informisanje i ukljucivanje gradjana za brze integracije

Intervju sa Natasom Kovacevic na temu EU integracija u oblasti zivotne sredine preuzet sa Novinske agencije MINA


Podgorica, (MINA) - Znacaj informisanja i ucesca gradjana u procesu uskladjivanja i evropskih tekovina u oblasti zivotne sredine jedan je od osnovnih temelja koji garantuje kvalitetnu primjenu i brze integracije, ocijenjeno je iz nevladine organizacije Grin houm /Green home/.

Izvrsna direktorica, Grin houma, Natasa Kovacevic ocijenila je da gradjani nijesu adekvatno informisani kakve promjene u drustvu nastupaju preuzimanjem obaveza, sto u krajnjem komplikuje i usporava proces integracija.

"Znacaj informisanja i ucesca gradjana u procesu uskladjivanja i evropskih tekovina u oblasti zivotne sredine je jedan od osnovnih temelja koji garantuje kvalitetnu primjenu i brze integracije, posebno kada je rijec o obimnoj i slozenoj normativnoj konstrukciji kao sto je to u oblasti zivotne sredine", kazala je Kovacevic agenciji MINA. 

Prema njenim rijecima, trenutni proces uskladjivanja je u najvecoj mjeri fokusiran na uskladjivanje crnogorskog zakonodavstva sa evropskim, dok se u skromnom obimu radi na uspostavljanju struktura i stvaranju osnovnih uslova za njihovu primjenu.

"Kada je rijec o ulozi i ucescu sire crnogorske javnosti, u predpristupnom procesu, njihov aktivni angazman nazalost nije na zadovoljavajucem nivou. U tom smislu zelim odvojiti dva medjusobno povezana pitanja koja su od kljucne vaznosti za sprovodjenje i dugorocno sagledavanje posljedica preuzetih obaveza a to su - transparentnost i utvrdjivanje prelaznih perioda", rekla je Kovacevic. 

Prema njenim rijecima, dosadasnji angazman gradjana, pa cak i organizacija civilnog drustva u pretpristupnom procesu za poglavlje 27 je pokazao da ne postoji dovoljno drustveno prilagodjenih informacija o obavezama koje Crna Gora preuzima.

"Iako su organizacije civilnog drustva (OCD) u malom broju dio pregovaracke radne grupe, one su onemogucene da efektivno preuzmu svoju ulogu, uslijed nekoliko problema, kao sto je normativno nejasna pozicija OCD, nedefinisane ili neprecizno definisane procedure, kapaciteti OCD da daju efektivan doprinos, kapaciteti organa drzavne uprave da organizuju transparentan proces itd", smatra Kovacevic.

Prema njenim rijecima, ocigledne su posljedice iz ovakvog procesa, koje se ogledaju u nedostatku podrske javnosti, definisanju nepovoljnih ili nerealnih prelaznih rokova i dalje formiranju nepovoljnih pregovarackih pozicija za Crnu Goru. 

Ona je kazala da je trenuto u izradi formiranje pregovarackih pozicija za Crnu Goru, sto je, ocijenila je ona, jedno od kljucnih pitanja u koje bi se trebala ukljuciti sva domaca laicka i strucna javnost. 

"Ovaj dokument daje odgovore na pitanja kao sto su – da li su nam potrebni prelazni rokovi za odredjene grupe propisa, kao na primjer iz oblasti industrijskog zagadjenja, upravljanja vodama, upravljanja otpadom, na koji vremenski period i na koji nacin ce najprije i najkvalitetnije se primjeniti dati propisi", pojasnila je Kovacevic. 

Kako je rekla, izrada tog dokumenta proglasena je tajnom. 

"Nijesu sprovedene javne konsultacije za zainteresovanim stranama i gradjanima na nivou ozbiljnosti koje ovo pitanje zahtijeva niti je radjena detaljna analiza efekata zakona, kao izvora mogucih problema u postupku pregovaranja odnosno u odlozenoj primjeni propisa", precizirala je Kovacevic. 

Ona je kazala da postojeci normativni okvir u Crnoj Gori ne obezbjedjuje dovoljno transparentnosti za razlicite faze procesa pregovaranja, posebno kod formulisanja politika, izradu platformi za medjunarodne susrete, ratifikaciju medjunarodnih ugovora, transpozicije propisa i tako dalje.

Prema njenim rijecima, nadlezne institucije moraju uloziti dodatne napore u konsultacijama i otvoriti prostor za dijalog koji bi priblizio gradjanima razumijevanje novih nacina ponasanja, osiguravanju javnog interesa i koje bi dovelo do prakticnih rjesenja kada je u pitanju sprovodjenje pravnih tekovina EU. 

"Potrebno je da se pravno uredi pitanje mogucnosti pristupa dokumentima koji nastaju u pregovarackom procesu ili se na drugi nacin odnose na njega. Procjenjuje se da bez preciznog definisanja koja vrsta dokumenata i na koji nacin ce biti dostupna javnosti, nije moguce potpuno ukljucivanje organizacija civilnog drustva u ovaj proces, zbog cega se predlaze izrada posebnog propisa koji bi regulisao ova pitanja", rekla je Kovacevic. 

Ona je dodala da su transponovani propisi slabo ili cesto neprimjenjivi, uslijed nedostatka podzakonskih akata, koji bi precizirali primjenu odredjene pravne tekovine ili dovoljne integracije u druge sektorske politike.

"Dokle god ne postoje adekvatni mehanizmi kontrole sa uporistem u detaljno preciziranim zakonskim rjesenjima, primjenjivost transponovanih propisa nece biti obezbijedjena, a negativni efekti posebno vidljivi na lokalnom nivou. Gotovo u svakoj podoblasti potrebno je obezbijediti znacajno unapredjenje kadrovskih kapaciteta, jasniju podjelu nadleznosti, kao i finansijsku i ljudsku podrsku za sprovodjenje kvalitetnog monitoringa i kontrole", smatra Kovacevic.

Ona je rekla da je u Crnoj Gori trenutno angazovano sedam ekoloskih inspektora zaduzenih za nadzor nad sprovodjenjem propisa u oblasti zivotne sredine, dva inspektora za vode i deset inspektora za sumarstvo, sto su uz nedostatak vozila i sredstava za rad gotovo nepostojeci kapaciteti.

"Posebnu paznju treba posvetiti zloupotrebama koje su omogucene kroz nedoslijednu i nesvrsishodnu primjenu strateske i procjene uticaja na zivotnu sredinu, koje omogucavaju trajne devastacije i nesagledive posljedice u prostoru za zivotnu sredinu i biodiverzitet, a one ne zaobilaze cak ni zasticena ili podrucja koja ce sutra biti dio ekoloske mreze NATURA 2000", ukazala je Kovacevic. 

Prema njenim rijecima, integrisani pristup zastite zivotne sredine u drugim sektorskim politikama se nalazi na nedovoljnom nivou, posebno kada je rijec o sektorima energetike i gradnje.

"Ogroman problem nastaje kroz ulazne podatke o biodiverzitetu ili zivotnoj sredini u procesu planiranja, koji su veoma cesto zastarjeli, ne postoje uopste ili ne oslikavaju pravo stanje na terenu", zakljucila je Kovacevic. 

Tekst je dio projekta "Jacanje kapaciteta za bolju zivotnu sredinu u Crnoj Gori" koji realizuje nevladina organizacija Green Home a koji se finansira od strane Evropske unije kroz predpristupnu IPA podrsku.