restoran podgoricatravel agency budvamontenegro car hiredostava hrane podgoricaulcinj privatni smestaj
PDF Export
umski_poar_avnik.jpg

Požari u crnogorskim šumama sve češća pojava i u zimskim mjesecima

Podgorica, 28. decembar 2016. - Šume Crne Gore se na osnovu očuvanosti, raznovrsnosti i vrijednosti svrstavaju među najkvalitetnije u Evropi, ali brojne prijetnje kojima su izložene u budućnosti mogu značajno uticati na njihov gubitak. Uništavanje šuma nastaje usled nelegalne sječe, krčenja puteva, prenamjena u poljoprivredna zemljišta, dok se šumski požari izdvajaju kao daleko najveća prijetnja degradaciji šuma.

 

U 95% slučajeva, krivac za šumski požar je čovjek. Procjenjuje se da 65,4% izazvanih požara nastaje iz nehata i nepažnje, što implicira na izuzetno visok stepen namjerno podmetnutih požara. Tokom ljetnjih mjeseci zastupljeni su svake godine jer im povećani rizici od suša i negativni utcaji klimatskih promjena idu u prilog, ali ono što dodatno zabrinjava jesu sve češći šumskih požari u jesenjem i zimskom periodu.

 

U toku protekle nedjelje zabilježeno je više šumskih požara u okolini Nikšića i Šavnika, među kojima se po svojoj razmjeri izdvaja požar u Jasenovom polju. Broj požara se svakodnevno povećava, tako da precizni podatak o degradiranim površinama u toku ove jesenje sezone još uvijek nije poznat. U ovom periodu godine gotovo je nemoguće da požar nastane prirodnim putem, što znači da se u toku narednih mjeseci može očekivati povećanje opožarenih površina prvenstveno zbog neodgovornog ponašanja građana koji nekontrolisano pale svoje njive ili zbog potencijalne ekonomske dobiti pojedinaca koji namjerno podmeću požar. Prema prijavama građana, u najvećem broju slučajeva, požari se podmeću zbog mogućnosti ubiranja i prodaje jestivih gljiva koje nalaze povoljne uslove za razmnožavanje na opožarenim površinama. Konkretno, kratkoročna dobit se ogleda u činjenici da cijena jednog kilograma svježeg smrčka (Morchella spp.)  iznosi u prosjeku 13 eura.

 

Takođe, evidentno povećanje interesovanja građana za korišćenjem opožarenog drveta otvara pitanje u kojoj mjeri se u pozadini brojnih šumskih požara nalazi dobit pojedinaca. Razlozi za to su mogućnost kupovine opožarenog drveta na aukcijskim prodajama po umanjenim cijenama i do 50% ali i ubrzani razvoj tehnologije za njegovu preradu i proizvodnju peleta. Sve češći problemi poput požara i nelegalne sječe, dovode do zaključka da je potrebno uložiti dodatne napore da se šume zaštite na način što će se preispitati procedura davanja koncesija ali i odgovornosti nadležnih institucija za izostanak brze i adekvatne reakcije u situacijama kada problem nastane.

 

Opšte je poznato da šumski požari mogu nanose ozbiljnu štetu stanovništvu i cjelokupnoj ekonomiji. Direktna šteta nastala kao rezultat požara se izražava u metrima kubnim ili eurima oštećene i uništene drvne mase, što šumske požare predstavlja prvenstveno kao ekonomski problem. Na primjer, šteta prouzrokovana požarima koji su 2012. godine zahvatili 7% teritorije Crne Gore, se procjenjuju na vrijednost od 4 268 000,00€.

 

 

Međutim, ono što se brojkama teško može prikazati jeste uticaj na ekološku i socijalnu funkciju šume. Pričinjena šteta biljnom i životinjskom svijetu, kao i zagađenje tla, vode i vazduha se posmatraju kao indirektne posljedice koje dugotrajno utiču na stabilnost ekosistema. Uzimajući u obzir činjenicu da je šumi potrebno više od 70 godina da se obnovi, procenjuje se da su indirektne štete i do tri puta veće od direktnih.

 

Jasno je da osobe koje podmetanjem požara ostvaruju sitne ekonomske dobiti, ne razmišljaju o dugotrajnim posledicama ali bi nadležni svakako trebalo da cilju smanjenja šteta ozbiljnije pozabave ovim pitanjem. Troškovi sanacije požara, kupovine potrebne opreme kao i angažovanja svih institucija i subjekata na lokalnom i državnom nivou koji učestvuju u sprečavanju šumskih požara su u svakom slučaju mnogo manji u poređenju sa stvarnom štetom. U vezi sa tim, poruka i cilj moraju biti mnogo efikasnija protivpožarna zaštita i adekvatna primjena mjera prevencije požara.

 

Više informacija na: ksenija.medenica@greenhome.co.me