U saradnji sa međunarodnom mrežom IPEN, koja okuplja više od 600 nevladinih organizacija iz preko 125 zemalja sa ciljem smanjenja štetnih uticaja toksičnih hemikalija na zdravlje ljudi i životnu sredinu, sprovedena je analiza prisustva, upotrebe i regulacije ftalata i bisfenola u Crnoj Gori.
Izvještaj je zasnovan na desk istraživanju koje obuhvata nacionalne i međunarodne izvore podataka. Korišćeni su podaci Monstata, nadležnog ministarstva za upravljanje hemikalijama, kao i publikacije Agencije za zaštitu životne sredine (EPA). Takođe su analizirani relevantni zakoni, strategije i regulatorni dokumenti koji se odnose na plastiku i hemikalije, dok su međunarodni trgovinski obrasci sagledani kroz UN Comtrade/ComtradePlus bazu podataka.
Rezultati pokazuju da se ftalati i bisfenoli ne proizvode u Crnoj Gori, niti se u značajnoj mjeri uvoze kao čiste hemikalije. Međutim, značajne količine proizvoda od plastike koji potencijalno sadrže ove supstance ulaze na tržište kroz uvoz gotovih proizvoda. Tokom 2023. godine uvezeno je više od 1,2 miliona kilograma plastičnih proizvoda, što ukazuje da je izloženost stanovništva prvenstveno povezana sa svakodnevnim potrošačkim proizvodima.
Regulatorni okvir Crne Gore u velikoj mjeri je usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije, uključujući REACH i RoHS regulative. Ograničenja su već uspostavljena za određene ftalate (DEHP, DBP, BBP) u dječijim proizvodima, kao i za bisfenol A (BPA) u termalnom papiru. Agencija za zaštitu životne sredine dodatno doprinosi podizanju svijesti kroz edukativne materijale o rizicima koje ove hemikalije nose.
Ipak, analiza ukazuje na niz izazova. Nacionalni podaci su fragmentisani, nedovoljno sistematizovani i često nisu strukturirani na način koji omogućava detaljnu analizu po pojedinačnim supstancama. Ovakvo stanje otežava donošenje informisanih odluka i kreiranje efikasnih politika.
U cilju unapređenja upravljanja hemikalijama u Crnoj Gori, neophodno je jačanje laboratorijskih kapaciteta, unapređenje sistema praćenja i izvještavanja, kao i uspostavljanje centralizovanog registra hemikalija. Pored toga, dodatni napori u informisanju javnosti i privrede mogu značajno doprinijeti smanjenju izloženosti i zaštiti zdravlja ljudi i životne sredine.
Ova analiza predstavlja važan korak ka razvoju sveobuhvatnog nacionalnog programa za postepeno smanjenje i eliminaciju štetnih hemikalija u Crnoj Gori.
