Podgorica, 29.06.2019. – Predstavnici Green Home su danas tokom terenske posjete rijeci Cijevni u prekograničnom dijelu sa Albanijom svjedočili intezivnim radovima na izgradnji hidroenergetskih objekata. Riječ je o dvije hidroelektrane ozbiljnih kapaciteta, gdje je jedna u gornjem toku (Cijevna Selčanska) započeta prema podacima sa informativne table 15. maja 2019. godine, čija izgradnja će trajati 24 mjeseca i uključuje dva glavna vodozahvata i nekoliko dodatnih preusmjerenja pritoka. Druga hidroelektrana nizvodno, koja je u finalnoj fazi razvoja (naselje Tamara), koristi protočnu tehniku bočnog zahvatanja voda, koja se koristi za veće hidroelektrane od 5-10MW instalisane snage i veće. U postavljene cijevi promjera oko 130cm, na dužini oko 2,3km i više zapremina vode iznosi oko 3000m3 vode, što će i tokom vodnog perioda zahvatati gotovo svu količinu vode iz Cijevne (prosječni višegodišnji proticaj na mjernoj stanici Trgaj iznosi 24,9m3/s). Ovdje nisu uključene mHE na drugim pritokama, poput Cijevne Vuklitske, koje dodatno multiplikuju uticaje na donji tok Cijevne.
Poražavajuća je činjenica da nadležna ministarstva i stručne institucije Crne Gore, nakon godinu dana, ne žele da pokrenu ozbiljne postupke na međunarodnom nivou a protiv albanskih institucija koje otvoreno krše propise o prekograničnim uticajima na životnu sredinu i informisanju javnosti. Vlada i resorna ministarstva iako imaju sve mehanizme u rukama – polazeći od mogućnosti iniciranja međunarodne arbitraže u skladu sa Okvirnim Sporazumom o vodoprivrednim odnosima između Crne Gore i Albanije, otvaranja slučaja ispred Sekretarijata Energetske Zajednice ili slučajeva ispred Sekretarijata Bernske ili ESPOO Konvencije.
Podsjećamo da je Green Home, na Ministarskom sastanku o prelasku država Zapadnog Balkana na čistu energiju, u februaru 2019. uputila otvoreno pitanje predstavniku Ministarstva Infrastrukture i Energije Albanije o razvoju malih HE na Cijevni, na šta smo dobili odgovor da su svi radovi obustavljeni jer je dokumentacija za projekte bila nedostatna, te da će procjene uticaja ovih zahvata na životnu sredinu jednom kad budu urađene, biti poslate Crnoj Gori. Informacije do danas nismo dobili, dok radovi ne staju. Cijevi su već ukopane u koritu rijeke, postavljene na noseće mostove, betonirani zahvati i brana, te se izvode radovi na mašinskoj zgradi nakon čega će se rijeka konačno ucijeviti.
Očekujemo od Vlade Crne Gore da organizuje hitnu stručnu posjetu terenu, pokrene međunarodnu arbitražu i iskoristi sve druge mehanizme koji su joj na raspolaganju kako bi se spriječili i sveli na najmanju moguću mjeru uticaji koje će mHE donijeti zaštićenom području Cijevne u Crnoj Gori. Od izuzetne je važnosti pristupiti hitnom utvrđivanju hidrološkog, fizičko-hemijskog i ekološkog nultog stanja rijeke Cijevne na najuzvodnijem dijelu kao referentnog stanja za monitoring osjetljivih podzemnih i površinskih voda, kojima sa isušivanjem dijelova rječnog korita prijeti nestanak.
